Propast krunskog projekta Plenkovića i Divjak: Obvezna informatika od ponedjeljka gola, bosa i praznih ruku

Najvažnija školska godina u posljednjih 20 godina, kako joj zadnjih dana tepa ministrica obrazovanja Divjak, pred samim je vratima. Osim eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ na relativno malom uzorku škola, puno se značajniji zahvat u osnovnoškolsko obrazovanje odvija s uvođenjem novog obveznog predmeta u sve 5. i 6. razrede – informatike. No, projekt koji je dobio snažnu podršku premijera Andreja Plenkovića, u škole će u ponedjeljak ući gol, bos i praznih ruku, odnosno, bez udžbenika, bez računala, bez digitalnih obrazovnih sadržaja te nakon skromnih i neobaveznih virtualnih edukacija nastavnika. Sve to nakon čak godinu dana pripreme ključnog projekta ministrice Divjak i njene pomoćnice Lidije Kralj.

Konferencija za medije premijera Plenkovića i ministrice Divjak 16. studenog 2017., kada su zajedno u Vladi predstavili projekt uvođenja obvezne informatike u 5. i 6. razrede | Foto: vlada.gov.hr

Premijer Andrej Plenković i ne-baš-toliko-njegova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, u svojem se jednogodišnjem burnom odnosu ipak mogu pohvaliti jednom zajedničkom, skladnom konferencijom za medije u Vladi Republike Hrvatske. Jednom, ali vrijednom, kada je premijer, prvi i dosad zadnji put stao uz bok ministrici i iza projekta kojeg je Divjak osmislila sa svojom pomoćnicom Lidijom Kralj.

FOTO: Učionica budućnosti u Karlovcu
Popikavanja s informatikom u režiji Ministarstva

Tako su 16. studenog prošle godine zajedno stali pred novinare i predstavili projekt uvođenja obavezne informatike u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola u Hrvatskoj, počevši od školske godine 2018./2019., koja počinje za točno četiri dana.

– Uvođenjem informatike u ranoj fazi obveznog osnovnoškolskog obrazovanja stvaraju se pretpostavke da se mlade generacije pripreme na brzo mijenjajući svijet i radna mjesta, rekao je tada Plenković, vjerojatno ne brinuvši pretjerano o tome kako će Ministarstvo Blaženke Divjak pripremiti cijeli projekt i nastavnike za njegovo provođenje. Vjerujući (ne-tako-svojoj) ministrici, premijer je vjerojatno pretpostavio da ljudi u MZO-u ipak znaju što rade.

Četiri dana prije početka školske godine, imamo loše vijesti i za premijera Plenkovića i za učenike i za nastavnike i za roditelje. Obavezna informatika u ponedjeljak kreće gola, bosa i potpuno praznih ruku.

Nema udžbenika, nema ni laptopa

[A čega ima?] Nema laptopa za obveznu informatiku koja kreće za mjesec dana - Ministarstvo poništilo javnu nabavu 13.000 računala

Još je početkom kolovoza Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju objavila kako obvezna informatika kreće bez udžbenika, jer ih nakladnici neće stići na vrijeme isporučiti. U zgusnutim rokovima dostave udžbenika MZO-u, njihove recenzije i odobrenja nakon kojih ih nakladnici mogu tiskati, udžbenici za obveznu informatiku 3. rujna neće se naći na školskim klupama petaša i šestaša.

Nekoliko dana kasnije, srednja.hr ekskluzivno je objavila kako je Ministarstvo obrazovanja poništilo javnu nabavu za čak 13.000 prijenosnih računala koja su do početka školske godine trebala stići u 430 osnovnih škola. Nabava je poništena jer je na nju pristigla samo jedna ponuda i to po cijeni višoj za 11.653.803 kune od cijene koju je predvidjelo Ministarstvo i s duplo duljim rokom dostave opreme.

Nakon fijaska s nabavom računala, Divjak komunicira kako će se novac za kupnju laptopa ‘spustiti’ školama te kako će laptopi u školama biti do kraja kalendarske godine. Pa tako MZO jučer donosi odluku kojom će se sredstva za laptope doznačiti na žiro-račune 673 osnovne škole, koje će ih pak sada samostalno nabavljati. Zanimljivo, u propaloj javnoj nabavi bilo je predviđeno 26 milijuna kuna za 430 škola, a sada se taj iznos dijeli na njih 673.

Bit će digitalnih obrazovnih sadržaja za obaveznu informatiku, ali tek ujesen 2019. godine!

U sada već dosta informatičko-nezgodnoj situaciji, ministrica Divjak prije tri dana u intervjuu Novom listu pokušava spasiti što se spasiti da izjavom kako su za obveznu informatiku “digitalni materijali spremni za upotrebu”. Nažalost, niti to nije točno.

Još u siječnju ove godine, CARNET je otvorio postupak javne nabave u vrijednosti od 2 milijuna kuna (bez PDV-a) i to u svrhu nabave otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) za predmet informatiku za 5. i 6. razred osnovne škole. 3. kolovoza javna je nabava poništena zbog višestrukih žalbi konzorcija nakladnika.

– Naručitelj (op.a. CARNET) je predmet nabave – otvorene digitalne obrazovne sadržaje planirao koristiti u školskoj godini 2018./19. Protekom vremenskog roka, uslijed navedenih žalbi (…) predmet nabave nije više moguće nabaviti za školsku godinu 2018./19. Naručitelj će predmet nabave nabavljati za školsku godinu 2019./20., stoji u Odluci o poništenju javne nabave, koju u cijelosti možete pročitati u nastavku.

Iz MZO-a poručuju da će nastavnici za nastavu obvezne informatike koristiti digitalne materijale kojima su se koristili tijekom svojih virtualnih edukacija i koji im baš nisu ‘legli’

S obzirom na to da predviđenih DOS-ova za obveznu informatiku neće biti, barem ne ove školske godine, upitali smo Ministarstvo obrazovanja na koje je točno “spremne digitalne materijale” ministrica Divjak mislila u intervjuu Novom listu.

Nastavnici o pripremi za obveznu informatiku: Naše edukacije su neprofesionalne, samo 10% nas bit će spremno najesen

– Ne radi se o DOS-evima, nego o digitalnim materijalima koje su nastavnici informatike koristili tijekom 243 dana edukacije i koji im služe za nastavu. Dodatno, izmjene udžbenika za 5. i 6. razred su odobrene i izmijenjene u katalogu, poručili su nam iz Ministarstva.

Kada smo u svibnju pričali s nekolicinom nastavnika informatike koji su sudjelovali u online edukacijama, opisali su nam ih vrlo slikovito – kao da u medicini čašom vode ili kamilicom tretirate ozbiljnu bolest. Tvrdili su nam tada kako se radi isključivo o online edukacijama u virtualnoj učionici, koje polovica nastavnika informatike uopće ne pohađa.

– Edukacije koje se provode su kao da u medicini čašom vode ili kamilicom tretirate ozbiljnu bolest. Sadržaji i zadaci su često površni, čak banalni. Više izgleda kao forma koju treba ispuniti, rekla nam je tada jedna nastavnica informatike o online edukacijama. Problematizirali su i primjere zadataka iz virtualne edukacije, a sve možete pročitati ovdje.

Brojni problemi s informatikom, izdvajamo još dva

Učionicu morali preurediti za informatiku pa će dio učenika, zbog manjka prostora, na nastavu u župni dvor

Problemi s uvođenjem obvezne informatike su brojni, a istaknut ćemo još dva. Inačica kurikuluma informatike iz svibnja 2016., izrađena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, sadržavala je fomulaciju kako se učenje i poučavanje informatike organizira u grupama ne većim od 15 učenika. U finalnoj, usvojenoj inačici kurikuluma informatike (op.a. članica stručne radne skupine za informatiku bila je i Lidija Kralj, pomoćnica ministrice), ta je formulacija izbrisana te stoji da broj učenika treba biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. U prijevodu, to znači da će informatičke učionice koje su dosad bile opremljene za 15 učenika, morati primiti cijele razrede, za što nemaju opremu, a često niti prostora za što je samo jedan primjer slučaj iz Zadra.

Osim toga, kurikulum informatike izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, za 5. je razred osnovne škole pisan kao za 5. godinu učenja i poučavanja informatike. Obvezna informatika pretpostavlja informatiku u 5. razredu kao prvu godinu učenja pa nije jasno kako je zamišljeno doskočiti tom problemu. Ministrica i njezina pomoćnica često govore o rješavanju izazova putem…

Lako za premijera i MZO, ali jao učenicima, nastavnicima i roditeljima

Kako su se kredibilitet i odgovornost Ministarstva obrazovanja u jednom danu rušili kao kula od karata

Kao što smo rekli, mnogo je problema s uvođenjem obvezne informatike, no čini se kako je najveći upravo taj što ona u škole ulazi za četiri dana. Lako za premijera u ovoj situaciji; on će samo dobro promisliti što će i kako iz MZO-ove kuhinje idući put ovako javno i čvrsto podržati. Lako i za HNS-ovo Ministarstvo; oni su uvjereni da ‘delaju’ protiv uravnilovke, dok drugi samo kukaju na društvenim mrežama.

No, jao učenicima, nastavnicima i roditeljima preko čijih će se leđa od ponedjeljka slamati neuspjeli pothvat ambiciozne ministrice i njezine kraljevske pomoćnice.

P.S. Srednja.hr još je 10. svibnja ove godine Ministarstvu obrazovanja uputila opsežan upit o uvođenju informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razrede. Nakon žalbe Povjerenici za informiranje i pokrenutog postupka po Zakonu o općem upravnom postupku, do danas odgovore nismo dobili. Što smo sve (neuspješno) pitali MZO o informatici, možete pročitati na dnu OVOG teksta.

4 komentara

  1. Tja, zar je moglo završiti drugačije? Informatika izaziva reakcije, to je činjenica. Imamo, rekao bih, tri strane u toj priči: one prve koji razumiju važnost informatike i nastave informatike i koji se za to zalažu, i koji su pritom najmanja grupa; one druge koji informatiku i znanost općenito smatraju svojevrsnim neprijateljem svjetonazora kojeg zastupaju, koji su također relativno mala grupa; najzad, one treće kojima je informatika jednostavno bezveze i nije da oni imaju nešto protiv toga, ali božemoj, netko treba i kamione voziti i kruh peći. A kako im je nebitno, puštaju ove iz druge grupe da navlače vodu na svoj mlin. Oni prvi, pak, na njih se ne računa – odnosno, računa se da će svoju djecu kad-tad poslati van na školovanje ako mogu, pa kad je već tome tako, nisu niti zanimljivi. Štošta kod nas propada zbog nerada i javašluka, no informatika u školama propala je zbog aktivnog otpora unutar struktura države.

  2. Po ministrici i njeneoj pomoćnici (kojoj se čudim jer je radila u OŠ, valjda s disketama) učitelji do sada nisu ništa drugo radili doli diktirali učenicima koji su onda napisano učili napamet!!!!!

  3. Stjece se dojam da ” mini starka” Divjak vrsi pokuse ne samo na djeci negi i prosvjetarima.
    KAOS je njoj pojam savrsenstva, ali tako to zavrsi kada se mlinaru dozvoli da uüpravlja zrakoplovom.
    Nihil novum sub solem politicae in Croatia!
    Nista novoga pod politickim suncem u Hrvatskoj!

Odgovori