Novi predsjednik VSVVŠ-a: ‘Studenti moraju biti više uključeni u stvaranje politika koje se tiču njihovog standarda’
Karlo Kolesar, student diplomskog studija turizma na VERN’u novi je predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH. Protekle dvije godine ovo se Vijeće prometnulo u jedno od najaktivnijih studentskih tijela u Hrvatskoj te smo bili vrlo zainteresirani kojim će putem krenuti na čelu s novim vodstvom. Kolesar nam je otkrio koji su primarni ciljevi Vijeća koje zagovara prava i interese 45 tisuća studenata.
Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola, nakon dva mandata Tonija Ganjta, prije desetak dana je dobilo novog predsjednika. Karlo Kolesar, student diplomskog studija turizma na VERN’u, izabran je jednoglasno od strane Vijeća u čijem je radu sudjelovao i proteklih nekoliko godina. Na izbornoj skupštini nije imao protukandidata.
Pred Kolesarom i novim rukovodstvom težak je zadatak, jer je prošla garnitura nizom kvalitetnih akcija letvicu podigla visoko. Forum struke te uspješna bitka za cijene u menzama i ‘zdravstveno osiguranje 26+’ uspjesi su Vijeće veleučilišta i visokih škola koje im je osiguralo medijski prostor i ugled kod institucionalnih donositelja odluka.
S obzirom na nasljeđe koje mu je ostavljeno i očekivanja koja od njega ima više od četrdeset tisuća studenata, porazgovarali smo s Karlom Kolesarom kako bismo dobili uvid u planove Vijeća.
‘Mora se razjasniti treba li studentskim tijelima pravni identitet’
Novoizabrani predsjednik je odmah na početku razgovora istaknuo kako su glavni ciljevi već definirani, no s obzirom da je tek 19. studenog službeno stupa na dužnost, konkretne korake nije još razradio s Vijećem. U mnoštvu zahtjeva koji su pred njega postavljeni, najbitniji i najhitniji je sudjelovanje u razradi budućeg zakona koji će definirati djelovanje studentskih predstavničkih tijela.
– Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim tijelima se treba mijenjati jer on u ovom obliku nije dobra platforma za daljnji razvoj studentskog aktivizma. Najveća mu je mana što je davno napravljen i nije predvidio da će studentska predstavnička tijela imati ovoliko mogućnosti. Također, nužno je da sve zainteresirane strane rasprave i razjasne je li studentskim tijelima potreban pravni identitet. Trenutno je upravo taj detalj ograničavajući faktor prilikom apliciranja na neke projekte jer bez identiteta ne ispunjavaju kriterije. S druge strane, pravni identitet nosi mnogo veću odgovornost, rekao nam je Kolesar dodavši kako Vijeće još uvijek nema jednoznačno formiran stav o ovom pitanju no da su otvoreni za raspravu sa svim akterima. Tvrdi kako sami ne mogu donijeti odluku, ali da će dati svoj ‘input’ kako bi se došlo do najsretnijeg rješenja.
Pitanje uključenosti studenata u regulaciju studentskog života još je jedno otvoreno pitanje na kojemu u narednom periodu treba poraditi. Sadašnji Zakon, smatra novoizabrani predsjednik Vijeća, ne dopušta studentskim predstavničkim tijelima da sudjeluju koliko bi trebali u donošenju odluka koje se direktno tiču spomenute populacije.
– U odluke o pitanjima koja se tiču studenata oni bi morali biti mnogo više uključeni. Mislim da bi studentska populacija trebala imati svog predstavnika koji bi zastupao njihove stavove u temama studentskog života i kvalitete obrazovanja, rezimira Karlo Kolesar.
‘Potrebno je da se Vijeće pred zakonom izjednači sa Studentskim zborom’
Osim toga ističe kako bi bilo potrebno jasnije i detaljnije definirati proces izbora predstavnika u studentska tijela. Najveći je problem što izbori za studentske predstavnike nisu usklađeni s početkom akademske godine ili što bi Kolesar rekao – mijenjaju se ljudi u krivo vrijeme.
Posljednja stavka istaknuta u ovom razgovoru vezana za budući Zakon za studente stručnih studija možda je i najbitnija.
– Za studente stručnih studija iznimno je bitno da se djelovanje predstavničkih tijela visokih škola i veleučilišta definira zakonom. Naš rad u ovom trenutku nije reguliran njime. Zakon se bavi radom Studentskog zbora i studentskih udruga. Ono što je nama intencija jeste da se Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH definira zakonom. Glavni nam je argument to što be se na taj način pratila strategija visokog obrazovanja koja sustav definira kao binaran – stručni i znanstveni. Na taj način bi trebalo izjednačiti i studentska tijela tih dvaju stupova, odnosno trebalo bi nas se staviti u ravnopravan položaj s Hrvatskim studentskim zborom, ustvrdio je Kolesar dodavši kako se u ovom trenutku djelovanje VSVVŠ uređuje statutom što nije dovoljno.
Definiranje prepoznatljive titule za studente sa završenim diplomskim stručnim studijem
Na i ovako problematičnom tržištu rada studenti koji završe diplomsku razinu stručnog studija suočavaju se s problemom prepoznatljivosti kod poslodavaca, ističe naš sugovornik.
Naime, nakon završavanja ove razine diplomci nose titulu stručnog specijalista odnosno prevedeno na engleski bio bi to profesional of economics naprimjer, što nije prepoznato od poslodavaca u Hrvatskoj, ali ni u Europi.
– Bolonja je tu i nije naša titula manje vrijedna jer bodovi imaju težinu, ali je neprepoznatljiva kod poslodavaca, što je svakako veliki problem. U ovom trenutku u Vijeću tražimo najbolji model i nadam se da ćemo ga uskoro naći, otkrio je Kolesar. Dodao je još kako se nada da kada pronađu pravi model i krenu u realizaciju neće naići na otpor od struktura.
Proračun i dizanje razine studentskog aktivizma
Izuzev napora koje Vijeće planira poduzeti prema vani, Kolesara i ekipu čeka i daljnje unutarnje unaprjeđivanje ovog studentskog tijela. Kao što je već nekoliko puta ponovljeno, Vijeće je u proteklom periodu djelovalo bez proračuna, odnosno s budžetom od nula kuna. Usprkos nedostatku fiksnih sredstava ostvareni su zapaženi uspjesi, no za daljnji iskorak potrebno je, smatra predsjednik, učiniti nešto i po ovom pitanju.
– Plan je u suradnji s matičnim veleučilištima i visokim školama razviti najbolji model financiranja Vijeća. Do sada smo u sve kretali bez sredstava i zbog toga su naši projekti zahtijevali ogroman utrošak energije i vremena. Mislim da je došlo vrijeme da je formiranje proračuna način da se Vijeće digne za još jednu stepenicu. Po pitanju financiranja, mi smo jako specifični i izrada modela će biti jako zahtjevna. Imamo više od 40 sastavnica, a znatno se razlikuju veličina i priroda institucije (privatne i državne). Za sada ne mogu reći koji je model optimalan, ali o tome će Vijeće raspraviti unutar sebe i zajedno s Vijećem dekana. Ono je naš osnivač i matične ustanove će tu voditi glavnu riječ. Ono što mogu reći jeste da kolege i ja možemo garantirati transparentnost. Na početku će godine biti prikazan budžet i plan, a na kraju troškovnik. Sve će biti dostupno svakom studentu i važno je napomenuti da će taj budžet služiti samo za potrebe rada Vijeća, istaknuo je naš sugovornik.
Drugi dio unutarnjeg razvoja je podići svijest studenata o Vijeću. S obzirom da je to lakše osmisliti u teoriji nego provesti u praksi, Kolesar je najavio zahtjevan, ali vrlo konkretan potez koji bi trebao osigurati ostvarenje tog cilja.
– Planiramo turneju po Hrvatskoj prilikom koje ćemo prezentirati rad Vijeća na veleučilištima i visokim školama. Na taj način ćemo dići svijest o važnosti ovog tijela, ali i studente pozvati da se uključe. Turneja je planirana krajem prvog kvartala 2015. godine, odnosno nakon ispitnih rokova negdje u ožujku, najavio je.
Nakon što su se promovirali u jedno od najaktivnijih studentskih tijela u državi novoizabrani predsjednik Vijeća najavio je i povezivanje s inozemnim studentskim organizacijama u prvom redu s uglednom EURASHE.
– Mislim da je to logičan potez. Nakon što smo se pozicionirali u domaćim okvirima, smatram da je vrlo bitno da se otvorimo prema inozemstvu i ostvarimo partnerstva koja će studentima strukovnog stupa otvoriti još više šansi, za kraj je izjavio Kolesar.
