Počasni doktorati, veće školarine, tužbe i proslave… Sveučilišta su imala zanimljivu 2019. godinu

Dočekali smo kraj 2019. godine, no Milan Bandić nije dočekao svoj počasni doktorat. Ok, bilo je tu i nekih vedrijih tema. Sveučilište u Zagrebu nizom je događanja proslavilo 350. akademsku godinu, a vratilo se i među prvih 500 na Šangajskoj listi. Hrvatski studiji su, kao, postali fakultet, a zanimljivo je bilo na drugim hrvatskim sveučilištima. Evo kratkog pregleda akademskih zbivanja u godini iza nas.

Susret rektora i premijera | foto:Denis Gaščić|srednja.hr

Gdje krenuti? Godina iza nas bila je zanimljiva za akademsku zajednicu. A kako i ne bi…

Šangajska lista

Dobre vijesti donijela nam je Šangajska lista. Sveučilište u Zagrebu rangirano između 401. i 500. mjesta te se vratilo među prvih 500, iako neki smatraju kako ima potencijala biti i puno više na ljestvici najboljih.

Izašla je Šangajska lista najboljih sveučilišta: Sveučilište u Zagrebu bolje rangirano nego lani

– Često nas kritiziraju jer padamo na ljestvicama i da nismo dovoljno dobri. Naravno da padamo jer smo po financiranju iza 1.400-og, reći će kasnije rektor Damir Boras.

Na listi se ove godine po prvi puta našlo i Sveučilište u Splitu. Ono se posljednjih godina samopromovira kao najbolje u Hrvatskoj, a zauzelo je rang između 701. i 800. mjesta.

Dizale se kvote, padao broj upisanih

Zagrebački Ekonomski fakultet povećao je kvotu za gotovo 60 posto. Ministrica Divjak rekla da je odluka donesena bez ikakvih razgovora s Ministarstvom te da povećanje kvote nije opravdano, a da se bez opravdanja ova nova mjesta neće moći financirati iz državnog proračuna.

Ekonomija povećala upisnu kvotu za 935 mjesta, a ministrica zaprijetila da to država neće plaćati

Dekan Jurica Pavičić opravdanje  je pokušavao pronaći u činjenici da je Ekonomski fakultet od akademske godine 2015./2016. počeo izvoditi integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije te da više ne upisuje studente na diplomske sveučilišne studije.

No nakon upisa u jesenski rok na hrvatskim je sveučilištima ostalo nepopunjeno oko šest i pol tisuća mjesta, a ako se u obzir ubroje i druga visoka učilišta onda je praznim ostalo više od 11 tisuća mjesta. Nije se popunila čak ni nekoć popularna veterina.

Ministrica smatra da je veliki broj nepopunjenih mjesta na fakultetima posljedica toga što fakulteti neprestano povećavaju upisne kvote. Ali, tu je autonomija…

Bandić i dalje na čekanju

Konačno ih se pitalo: Muzička akademija protiv svog dekana i Bandićevog doktorata!

Valjda ni jedno povjerenstvo u povijesti nije toliko dugo raspravljalo o nečemu kao Povjerenstvo za dodjelu počasnog doktorata Milanu Bandiću.

Započet još u ožujku na prijedlog dekana Muzičke akademije, postupak dodjele doktorata zagrebačkom gradonačelniku za ‘velike projekte od posebne važnosti za Sveučilište u Zagrebu u kojima je osobno sudjelovao kao gradonačelnik Bandić tijekom devetnaestogodišnjeg angažmana na čelu Grada Zagreba’ još nije dovršen.

Rektor kaže kako povjerenstvo još raspravlja. A očito je gradonačelnik napravio toliko projekata da ne mogu sve to zbrojiti… Ili su jednostavno shvatili da ne zaslužuje doktorat, ali mu to ne mogu reći.

Godinu dana slavili 350. rođendan Sveučilišta, u obilježavanje se uključio i papa

'Tko ih ne bi koristio': Ovako izgledaju poštanske markice Sveučilišta u Zagrebu

Velikom svečanošću u zagrebačkom Lisinskom završeno je obilježavanje 350 godina Sveučilišta u Zagrebu.

A nema što sve Sveučilište nije poduzelo da obilježi tu godišnjicu. Prvo su unajmili tramvaj. Izdali su poštansku markicu. Imali nekoliko tribina. Izdali monografiju…. A onda je veliku obljetnicu čestitao i sam papa Franjo.

Prorektor Čović proslavio 70, ali ostao raditi

Iako je ministarstvo utvrdilo kako je trebao u mirovinu, prorektor Čović ostao je raditi i nakon sedamdesetog rođendana. Rektor je ustvrdio kako ‘ministarstvo nema pojma’ te kako Čović može nastaviti raditi.

Na Hrvatskim studijima drži jedan izborni kolegij, no zato je uz prorektorsku funkciju jedno vrijeme bio i na dužnosti povjerenika za znanost na Hrvatskim studijima.

Hrvatski studiji su, kao, postali fakultet

Senat je odlučio – Hrvatski studiji postali su fakultet. Na mjesto dekana zasjeo je povratnik i bivši ministar Pavo Barišić.

Sindikat: 'Fakultet hrvatskih studija djeluje nelegalno, to ni nije fakultet'

No postoji problem. Iako već djeluje pod tim imenom, Fakultet hrvatskih studija još nije upisan u Sudski registar, za što im treba i suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Njeno dobivanje otežava im i činjenica da je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Ministarstvu naveo niz propusta zbog kojih ne bi trebali dobiti suglasnost.

Nastavak sage o  pravnom statusu Hrvatskih studija očekuje nas i u 2020.

Štrajk! Štrajk!

'Izdajnik' Ribić: Neki misle da je koeficijent stabilniji i sigurniji od dodatka. To sigurno nije tako

Nakon što su zaposlenici osnovnih i srednjih škola krenuli u štrajk, pridružilo im se i nenastavno i neznanstveno osoblje na fakultetima. Štrajkali su i neki nastavnici, u znak solidarnosti.

Štrajk na fakultetima je ipak, moramo priznati, bio dosta blaži od onog u školama – štrajkali su samo po jedan dan u tjednu. Našlo se tu ipak i onih koji su mislili kako je takav oblik štrajka preblag. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu tako su, primjerice, krenuli u štrajk do ispunjenja zahtjeva.

Bilo kako bilo, na kraju su svi dobili ono što su tražili – povećanje plaća.

Logopedija u Rijeci? E pa ne može…

Prema omjeru kvote i broja prvih prijava, studij logopedije opet je bio najpoželjniji među maturantima. Da stvar bude bolja, logopedi su deficitarni i nedostaje ih na tržištu rada.

Iako su sveučilišta u godini iza nas otvarala mnoga, kasnije neupisana, mjesta, s logopedijom to nažalost nije bio slučaj.

Popularna logopedija od jeseni se trebala studirati na još jednom sveučilištu, ali ništa od te ideje

Iako je brojne obradovala vijest da se studij logopedije pokreće i na Sveučilištu u Rijeci te iako je bilo najavljeno da će se prvi studenti upisivati već na ovom jesenskom roku, to se ipak nije dogodilo.

Budući da nemaju dovoljno stručnjaka, sa Sveučilišta u Rijeci tražili su suradnju sa zagrebačkim kolegama, no tu je zapelo.

– Studij logopedije uspostavlja se u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, na kojem procedura uspostave studija nažalost još uvijek traje. Posebnost zajedničkih studija jest da se kompletna procedura mora obaviti na obama sveučilištima – Sveučilište u Rijeci je svoj dio postupka obavilo, no zagrebačko sveučilište još radi na tome. Imajući to na umu, prema svemu sudeći procedura na UNIZG neće biti okončana na vrijeme da bi se mogli raspisati upisi na jesenskom roku, rekli su nam iz Ureda rektorice Sveučilišta u Rijeci.

Katoličko sveučilište uvelo bi medicinu

Studij Medicine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu dobio je zeleno svjetlo od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, krovne agencije koja provodi svojevrsne evaluacije studija i programa visokoškolskog obrazovanja.

Medicina na HKS-u: Ostavimo se fobije od svega katoličkog i okrenimo se bitnomu

Srednja.hr tada je izdvojila neke od problema tog studija, a dekani medicinskih fakulteta još  u listopadu 2018. godine iznijeli su zajednički negativan stav prema otvaranju novih studija. Tvrdili su tada da je to neodgovorno i neopravdano jer Hrvatska nema analizu zdravstva, kao ni jasnu informaciju o potrebama sustava te kako već obrazujemo dovoljno liječnika.

Katoličko sveučilište studij na kraju još nije pokrenulo. Potrebno im odobrenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, kao i suglasnost Ministarstva.

Boras htio povisiti školarine pa se predomislio

Skoro smo zaboravili… Ove akademske godine cijene ECTS boda trebale su biti veće za 10 do 40 kuna, odnosno školarine za redovne studente u uvećanim iznosima trebale su iznositi između 8.400 i 10.200 kuna. Da, glasio je tako prijedlog proračuna Sveučilišta u Zagrebu. U isto vrijeme rektor je od Senata tražio da se poveća i stavka ‘izdvajanja za rektorat’.

Za Jutarnji list je pojasnio kako se radi o realnim troškovima nastali povećanjem životnih troškova.

Ministrica Divjak tome se oštro usprotivila. Rekla je da Sveučilište u Zagrebu nema opravdanja za povećanje studentskih participacija i da se rastrošnost Rektorata ne smije prebacivati na leđa studenata.

Senat na kraju ipak nije donio odluku o povećanju školarina, a Boras je za N1izjavio kako nisu ‘niti namjeravali podići tzv. školarine’.

Napisali svoj zakon, tu i tamo digli koju tužbu…

A kakav bi to bio godišnji pregled na sveučilišta, a da se ne dotaknemo tužbi.

– Tu i tamo dignem koju tužbu pa se onda nagodimo, kaže Boras. Ne, ne šalimo se, izjavio je to u intervjuu za Dubrovački vjesnik.

A tužbi je bilo i ove godine. Nekim slučajem, uglavnom su na strani sveučilišta.

Ustavni sud Republike Hrvatske odbacio je ustavnu tužbu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koju je podnio na presudu Vrhovnog suda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima u travnju 2017. Ipak, troje sudaca imalo je izdvojeno mišljenje.

Rektor Boras na predstavljanju prijedloga zakona
Sveučilište predstavilo svoju verziju zakona, a rektor se pohvalio kako je Ministarstvo opet tužio Ustavnom sudu

Općinski radni sud u Zagrebu je pak nepravomoćno presudio da su na Filozofskom uznemiravali prorektora Antu Čovića. Fakultetu je naložio da Čoviću isplati 25.000 kuna nadoknade štete s pripadajućim kamatama te troškove suđenja.

A dok traju neki drugi sudski procesi, Sveučilište u Zagrebu napisalo je svoju verziju Zakona o visokom obrazovanju, koji se, eto, baš njih tiče. Na predstavljaju tog prijedloga Zakona, za koji se ne zna kako bi uopće mogao dospjeti do Sabora (jer pravo predlaganja zakona imaju Vlada saborski zastupnici, klubovi zastupnika i radna tijela, a ne sveučilišta), rektor se pohvalio još jednom tužbom.

Rekao je kako je opet tužio ministarstvo. Ovaj put ih je tužio jer su potpisali kolektivne ugovore, što su, po Borasovu mišljenju, mogli samo rektori.

Umjesto zaključka…

I što reći za kraj? Godina iza nas za akademsku je zajednicu bila dosta zanimljiva, ali ne sumnjamo da ćemo i u 2020. imati o čemu pisati.

Odgovori