Permanentna kriza na hrvatskim sveučilištima se nastavlja: Donosimo pregled pet ključnih afera
U posljednjih tjedan dana u fokusu javnosti afere su na hrvatskim sveučilištima. Kao grom iz vedra neba u ponedjeljak je objavljeno da je uhićena donedavna rektorica Sveučilišta u Zadru, a USKOK je potvrdio da je tu instituciju oštetila za 1,45 milijuna kuna pa je trenutno u istražnom zatvoru. Potres u akademskoj zajednici tu nije stao – u srijedu je uhićeno 29 osoba povezanih s malverzacijama na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a u istražnom zatvoru završili su bivši dekan Almin Đapo i profesor Boško Pribičević. Kada tome pridodamo događanja na još tri sastavnice zagrebačkog Sveučilišta, neizbježno je postaviti pitanje hoće li se akademska zajednica konačno trgnuti ili će ovo biti tek jedna fusnota u permanentnoj krizi.
Pojedinici iz hrvatskog visokog obrazovanja o kojima se posljednjih dana učestalo piše | foto: UniZg, UniZd, srednja.hr, Danas.hr, screenshot: YouTube
Hrvatska sveučilišta i sastavnice posljednjih su tjedan dana glavna tema javnosti i medija. I to daleko od kakve pohvale ili napretka. U istražnom zatvoru u ovom tjednu završila je donedavna rektorica Sveučilišta u Zadru, a tamo su smješteni i bivši dekan te profesor Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Istovremeno Hrvatski studiji prolaze kroz reakreditaciju, iako za tamošnjeg privremenog dekana sud tumači da ne može upravljati tom sastavnicom. Na zagrebačkom Sveučilištu policija je nedavno izvijestila i o krađi studentskih ugovora na PBF-u, a studenti Akademije dramskih umjetnosti podigli su svoj glas. Rektor Stjepan Lakušić o tome ili šuti ili govori da su svi oni velika obitelj, premijer i dalje brani uhićenu bivšu rektoricu, a mi donosimo detaljni pregled trenutnih pet afera u hrvatskoj akademskoj zajednici.
USKOK potvrdio da je Vican Sveučilište u Zadru oštetila za 1,45 milijuna kuna
Početkom tjedna uhićena je bivša i još donedavna rektorica Sveučilišta u Zadru, Dijana Vican. Na zahtjev Josipe Pleslić (ex Rimac) Vican je obustavila naplatu garancije građevinskoj tvrtki Graditelj svratišta koja se javila na natječaj za radove na studentskom domu, a u međuvremenu je od tog posla odustala jer nije imala svu potrebnu dokumentaciju. Time je bivša rektorica počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti pa joj je određen istražni zatvor. USKOK je objavio da je Sveučilište u Zadru oštetila za čak 1,45 milijuna kuna.
Da je financiranje cijelog projekta studentskog doma suspektno upozoravalo se još 2019. godine, tvrdi gradski vijećnik u Zadru Jure Zubčić. On je ukazao na to da je Vican prije četiri godine od Grada Zadra tražila 6,2 milijuna kuna za projekt studentskog doma jer joj Ministarstvo nije htjelo financirati dodatne troškove. O tome se oglasila i tadašnja ministrica obrazovanja Blaženka Divjak koja je rekla da su se dodatna sredstva mogla odobriti ako je postojao opravdani razlog, čista dokumentacija i raspoloživa sredstva u državnom proračunu. Očito barem jedan kriterij, otkrila je Divjak, nije bio ispunjen. Izvještavali smo o tome da je studentski dom kasnio s gradnjom koja je trebala početi u 2019., ali je taj postupak odgođen. Dom je na kraju otvoren krajem 2022. godine, a cijeli projekt koštao je 95 milijuna kuna.
Vican navodno krivnju svaljuje na zaposlenike zadužene za javnu nabavu. Vican je inače bliske odnose imala s premijerom Andrejom Plenkovićem. Zajednički su otvarali upravo taj studentski dom, još u rujnu ove godine otvorili su i nove studentske prostore u Zadru, a baš je premijer Vican dao povjerenje da bude na čelu Povjerenstva za kurikularnu reformu. Podsjetimo, nakon otkrića srednja.hr Vican je otišla s čela spomenutog Povjerenstva jer je, primjerice, iz Akcijskog plana Strategije izbacila 129 mjera, među kojima su isključena su i djeca romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u razvoju.
No, sve to nije zaustavilo premijera da bude prisan s Vican. Tako je Plenković još jednom naglasio njezin velik doprinos Sveučilištu, pa je istaknuo da je njezin doprinos zavidnog uspjeha te vjerojatno najfrapantnija izjava – da on za njezin doprinos kao rektorice i stručnjakinje u Ministarstvu ima samo riječi pohvale. Ipak, distancirao se od tehničkog posla provedbe projekta gradnje studentskog doma i utvrdio da nabava, izvođenja, jamstva i akontacija nikada nisu bile tema između njega i Vican.
Bivši dekan Đapo i profesor Pribičević s Geodetskog završili u istražnom zatvoru, slučaj broji 29 osoba
Već je od ranije poznato da su bivši dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu Almin Đapo i profesor Boško Pribičević u privatne svrhe koristili službeni auto i brodicu koja se čak iznajmljivala turistima. No, potres u akademskoj zajednici dogodio se u srijedu kada su u velikoj akciji Ureda europskog javnog tužitelja uhićeni Đapo i Pribičević, za koje je kasnije određen jednomjesečni istražni zatvor. U istragu je odmah uključeno 29 osoba, a priopćenje europskog tužitelja pokazalo je puno šire probleme od korištenja auta i brodice u privatne svrhe.
Radi se o manipuliranju u čak 28 postupka nabave kroz koje su dotični sami ostvarivali profit. Sumnja se i da su u vrtoglavih 317 navrata lažirali putne naloge za putovanja kojih nije bilo, ne samo za sebe nego i članove istraživačkog tima. Otkriveno je i da su svjedoci s Geodetskog potvrdili da su oba profesora viđali na fakultetu kada su trebali biti na službenim putovanjima, a za to europski istražitelji kao dokaz imaju i potvrde Hrvatskih autocesta.
Novac je dvojac s Geodetskog trošio i na uređenje vikendica. U akciji su uhićeni i pojedini odvjetnici kojima se na teret stavlja da su lažirali konzultantske usluge. Ukupna procijenjena šteta veća je od dva milijuna eura. Aferu je pak zaokružila priča da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek osobnom odlukom Geodetskom fakultetu dala 19,1 milijuna kuna za posao dubinskog snimanja zgrada nakon potresa 2020. godine. Natječaja nije bilo zbog hitnosti radova, no problematičnost toga posla je da su cijene snimanja višestruko veće od cijena koje bi tražile privatne tvrtke, a sporna je i manjkava cijela dokumentacija projekta.
Odluka suda da Grčević ne može biti na čelu Hrvatskih studija otvorilo pitanje usklađenosti novog Statuta sa Zakonom
U svibnju je Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Lakušića za dekana Hrvatskog studija imenovao Marija Grčevića. No, Trgovački sud u Zagrebu odbio je upisati Grčevića kao pravnog zastupnika te institucije jer prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dekana može odabrati jedino fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat. No, u novom Statutu Sveučilišta u Zagrebu koji je na snazi od ožujka ove godine stoji da ako vijeće sastavnice u propisanom roku ne imenuje obnašatelja dužnosti dekana, imenovat će ga Senat na rektorov prijedlog. To u odluci piše i Trgovački sud u Zagrebu koji tvrdi da Statut Sveučilišta mora biti usklađen sa Zakonom, što izgledno trenutno nije.
Od Ministarstva znanosti i obrazovanja tako smo doznali da su o slučaju tražili očitovanje Senata koje nisu nikada dobili i da je moguć scenarij u kojem će sve odluke Grčevića od svibnja do sada biti poništene. U svom odgovoru Ministarstvo je podsjetilo da je Zakonom o visokom obrazovanju predviđen upravni nadzor nad zakonitošću rada visokog učilišta. Ako se ne isprave utvrđene nepravilnosti, kazna za visoko učilište iznosi 39.810 eura. Inače, u starom Zakonu koji je na snazi bio do 2022. godine pisalo je da rektor sveučilišta može suspendirati čelnika sastavnice i na to mjesto, uz potvrdu Senata, postaviti drugu osobu. Tako je, primjerice, bivši zagrebački rektor Damir Boras suspendirao dekanicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vesnu Vlahović Štetić, a za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog imenovao je Miljenka Šimpragu.
Sve se to događa usred reakreditacije Hrvatskih studija. Proces reakreditacije započeo je početkom listopada, kako smo doznali od Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Grčević je pokušao odgoditi ovu reakreditaciju, no to mu nije uspjelo. Prošle je godine to pak uspjelo njegovom prethodniku Stjepanu Ćosiću koji je još uvijek upisan kao pravni zastupnik Hrvatskih studija, iako na toj poziciji nije od svibnja. Reakreditacija za Hrvatske studije znači tri moguća scenarija – dobivanje dopusnice za pet godina ako su ispunjeni kriteriji za rad, poduzimanje mjera u roku od tri godine da se zadovolje uvjeti za rad ili oduzimanje dopusnice za rad ako sastavnica ne ispunjava kriterije za rad ili izvođenje studija.
Na PBF-u se peglala službena kartica, novac se isplaćivao preko studentskih ugovora, slučaj nedavno preuzeo DORH
Sredinom listopada policija je završila istraživanje nad muškarcem i tri ženske osobe koji su kao zaposlenici Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba počinili više kaznenih djela. Riječ je o aferičnoj bivšoj dekanici PBF-a Jadranki Frece koja je kupovala Chanel karticom faksa i angažirala privatnu detektivku. Policija govori da je jedna osumnjičena od listopada 2019. do travnja 2021. godine službenom bankovnom karticom plaćala i odobravala privatne troškova za razne kozmetičke, prehrambene i druge artikle te ugostiteljske usluge. Taj iznos bio je 1.200 eura.
U peglanju kartice sudjelovao je i bivši dekan Damir Ježek koji je na toj poziciji bio prije Frece, a glavna je sumnja da si je preko studentskih ugovora isplaćivao novac. Izvlačenje novca izgledalo je tako da su studenti su njemu davali pet tisuća kuna, a sebi su zadržavali 500 kuna. Iznos koji je isplaćen ugovorima, navodi policija, još nije utvrđen, ali svakako je veći od 7.960 eura te je time oštećena visokoškolska ustanova.
Ukupna materijalna šteta počinjena ovim kaznenim djelima još nije neutvrđena, a cijeni se većom. Slučaj je nakon policije preuzelo Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici. Privremena dekanica PBF-a, Branka Levaj, u odgovoru za srednja.hr rekla je da bi do nekih sankcija zaposlenika moglo doći. No, Levaj kaže da do donošenja sudske odluke ne može pretpostavljati počinjenje djela, ali da cijela situacija šteti ugledu fakulteta.
Od rektora Lakušića pokušavali smo dobiti komentar, no bezuspješno jer rektor i dalje ne želi komentirati ovu situaciju. Podsjetimo, rektor tijekom cijele situacije na PBF-u nije dao konkretan komentar. Čak ni kada je njegovo očitovanje tražilo Hrvatsko novinarsko društvo jer je odvjetnik Frece izvrijeđao Telegramovu novinarku. On je ipak izabrao stranu Frece i u pismu joj dao podršku kada je govorila da je sjednica Fakultetskog vijeća za pokretanje njezina opoziva protustatutarna, nezakonita i protuustavna. Na kraju je Frece ostavku dala osobno rektoru, a Lakušić je kazao da je ranije spomenutu sjednicu morao zaustaviti jer bi ju netko mogao osporavati.
Na ADU-u studenti stvar preuzeli u svoje ruke, no odgovore na sva pitanja još nisu dobili
Profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Ozren Prohić, koji je posljednje dvije godine bio suspendiran zbog sumnje na seksualno uznemiravanje, trebao se vratiti na posao. Nakon te nedavne odluke cijelo Povjerenstvo za spolno i seksualno zlostavljanje ove institucije dalo je ostavku, a studenti su organizirali prosvjed. Prosvjedovali su protiv profesora i dekana Davora Švaića.
Studenti su tražili ostavku obojice, a na prosvjedu puštale su se snimke na kojima je profesor Prohić vrijeđao i omalovažavao studente. Studenti su zahtijevaju i bolji sustav prijave seksualnog uznemiravanja. Na sjednici Akademskog vijeća izglasan je zaključak da profesoru Prohiću treba obustaviti radni odnos. Švaić je svoj mandat dao na raspolaganje, no Fakultetsko vijeće izglasalo mu je povjerenje.
Sjednici je prisustvovao i sam profesor Prohić koji se ispričao, ali su studenti rekli kako je jedina prihvatljiva isprika to da ponudi otkaz. Ipak, studenti su napomenuli da je i ovakav zaključak korak naprijed prema promjeni cijelog sustava u jako dugoj i sporoj birokratskoj borbi. Nakon sjednice studenti ADU-a održali su poseban sastanak. Studentica ADU-a i jedna od organizatorica prosvjeda ispričala nam je kako se na sastanku nije moglo puno toga zaključiti jer još uvijek nije izašao zapisnik Akademskog vijeća, ali se dogodio pomak jer profesori sa studentima aktivno razgovaraju o toj tematici iz čega će nastati i novi dramski tekstovi.
Podsjetimo, prijave za seksualna uznemiravanja profesora krenule su još 2021. godine s inicijativom #nisamtražila gdje su i bivše i tadašnje studentice krenule prijavljivati profesore na fakultetima. U moru prijava našlo se i trideset njih vezanih uz profesore na Akademiji dramskih umjetnosti zbog čega su suspendirana dvojica profesora. Tada je na ADU-u osnovano i Povjerenstvo za spolno i seksualno zlostavljanje.
Velika obitelj je u problemima i sve afere, ako išta, narušavaju njezin ugled
U slučaju Vican odmah se oglasio novi rektor zadarskog sveučilišta Josip Faričić koji je kao prorektor surađivao s Vican. Rekao je da ga je vijest neugodno iznenadila, da joj je događaj nespojiv s njom i da se nada da će ova istraga rezultirati pozitivnim ishodom za Vican jer pati ugled tamošnjeg Sveučilišta. O eventualnim sankcijama prema Vican nije bilo riječi.
Ostale četiri trenutne afere događaju se na našem najvećem sveučilištu, onom u Zagrebu. Rektor Lakušić oko svih događanja ili šuti ili govori da je sveučilište jedna velika obitelj. Naime, rektor je rezolutno odbio komentirati situaciju na PBF-u. Nakon prosvjeda na ADU-u također smo u dva navrata tražili njegovo očitovanje, no do zaključenja ovog teksta nismo ga dobili. Komentirao je pak situaciju na Geodetskom – naglasio je da je sveučilište veliko i da osuđuje ako se nešto dogodilo, no da je poznavao dekana Đapu i da zna kako je njegova želja bila unaprjeđenje sustava. Kazao je i da mu je žao, a cijelu situaciju je usporedio s primjerom kada se nešto loše dogodi u obitelji.
Zaključio je i da će nastavnici koji su u pritvoru biti zamijenjeni mladim nastavnicima s tih katedri i da obrazovni sustav neće patiti. Osim rektora, izuzev situacije na ADU-u, šute i studenti. Od studentskog zbora PBF-a tražili smo očitovanje nakon objave završetka istrage policije, no odgovor nikada nismo dobili. Ni studentski zbor Geodetskog fakulteta još nam uvijek nije odgovorio na upit. Jedino je sveučilišni Studentski zbor iskazao podršku studentima na ADU-u.
Da obrazovni sustav ipak pati može se iščitati i iz odgovora Ministarstva o slučaju na Hrvatskim studijima. Rekli su nam da oni nastupaju sa stajališta odgovornog upravljanja javnim institucijama u kojima rektori svojim postupcima trebaju pružati uzor svim drugim čelnicima sastavnica pojedinog sveučilišta. Naglasili su i da prema Zakonu rektor odgovara za zakonitost rada sveučilišta, što podrazumijeva donošenje odluka na temelju zakona i propisa. To bi značilo da rektor ipak odgovara za svoje sastavnice, a prema Statutu zagrebačkog Sveučilišta, koji možda nije ni usklađen sa svim propisima, ipak je navedeno da zaposlenici sastavnica podliježu stegovnoj odgovornosti za povrede radnih obveza ili narušavanje ugleda Sveučilišta. A sve ranije spomenute situacije, ako išta, narušavaju ugled zagrebačkog sveučilišta.
Da smo ovaj tjedan željeli prikazati ‘uspješno’ Sveučilište, hvalospjeva o izvrsnosti ne bi nedostajalo
Da sve slučajeve nezakonitog postupanja i financijskih malverzacija treba osuditi smatra i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. U svom priopćenju ovog vikenda navode da ako su objavljene informacije točne, takvim stvarima u akademskoj zajednici nema mjesta i da na to treba primijeniti nultu stopu tolerancije. Naglasili su da je sve to posljedica loših praksi upravljanja, u kojem je predvodilo zagrebačko Sveučilište u dva mandata Borasa. No, veći dio priopćenja bio je usmjeren na medije.
Tako Sindikat piše da se u određenom dijelu medija izolirani slučajevi pokušavaju generalizirati i prikazati kao reprezentativnu sliku akademskog sustava u cjelini. Takvo nešto nije slučaj, stoji u priopćenju, jer hrvatska znanost ostvaruje natprosječne rezultate, a visoka učilišta bez obzira na neuređenost sustava produciraju kvalitetne mlade ljude. Istaknuli su i većinu zaposlenih u sustavu koji pošteno obavljaju svoj posao i čiju reputaciju Sindikat želi obraniti. Rekli su i da mediji trebaju istraživati, iznositi sve nepravilnosti, nezakonitosti i primjere lošeg upravljanja javnim sredstvima te da za to imaju njihovu podršku.
– Međutim, od izuzetne je važnosti da slika koju stvaraju i kojom utječu na javno mišljenje ne zasjeni sve ono dobro i uspješno što u akademskoj zajednici postoji i čime se svi zajedno trebamo ponositi, piše u priopćenju.
Da smo u kontekstu visokog obrazovanja ovog tjedna željeli pokazati nešto ‘uspješno’, vjerojatno bismo izvještavali o Tjednu Sveučilišta baš u Zagrebu. Svakodnevno su pristizala priopćenja s nizom lijepih riječi i pohvala. Rektor je tako studente pozvao da budu hrabri i zakorače u svijet znanosti te da uživaju u istraživanjima ‘u kojima smo najbolje sveučilište u Hrvatskoj’.
Čestitke na svim požarima, poplavama i potresima – na hrvatskim sveučilištima
Rektor je naglasio da želi i veći broj stranih studenata, a ‘problematizirao’ se i problem odlaska visokoobrazovanih i talentiranih iz zemlje. To se može spriječiti, donosi ekskluzivno rektor, ulaganjem u studijske programe i kampuse. Rektor je kazao i da Uprava Sveučilišta daljnji razvoj vidi u dobroti, ljubavi, povjerenju, zajedništvu, studentima u sredini, vezi s gospodarstvom, sinergiji, otvorenoj znanosti i modernom poučavanju. Kada kritički ne bismo sagledavali neke stvari, vjerojatno bismo vas izvijestili i da je Boras dobio zvanje professor emeritus jer je zagrebačkim sveučilištem ‘uspješno’ vladao. Umjesto toga izdvojili smo njegove afere i činjenicu da će sada uz mirovinu dobivati dodatak od 300 eura.
No, možda možemo pohvaliti Lakušića i čestitati mu što se projekt Znanstveno-učilišnog kampusa na Borongaju ponovno zakuhao. Rektor je rekao da bi izrada projektno-tehničke dokumentacije za cestovne prometnice s tramvajskom prugom i komunalnom infrastrukturom mogla biti završena tijekom 2025. godine. Sveučilištu ćemo za par godina, ako se išta od toga ostvari, s radošću moći čestitati što je završen projekt koji je započet 2008. godine, prije 15 godina. A tada će ta brojka biti bliža 20. obljetnici projekta najavljenog kao ‘hrvatski Harvard’.
Čestitke već sada jer nije da u Zagrebu bez studentskog doma ostaje preko 3.000 studenata pa projekt može biti onako usputan. Rektor se prisjetio i izazova s kojima se hrvatsko društvo suočilo tijekom posljednjih nekoliko godina – požari, poplave, potresi i pandemija. Ti teški trenutci, nastavio je rektor, pokazali su da upravo na Sveučilištu postoje znanja i rješenja koja društvu mogu pomoći u daljnjem razvoju i napretku. Čestitke na svim požarima, poplavama i potresima – na hrvatskim sveučilištima. To je ispravna formulacija.
*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stavove redakcije portala srednja.hr
Pogledajte naš video o aferama koje u posljednje vrijeme potresaju akademsku zajednicu:
